Samostalno kompostiranje biootpada

 

U nastavku pročitajte više o samostalnom kompostiranju.

SAMOSTALNO KOMPOSTIRANJE

Svoj biootpad vrlo lako i uz malo fizičkog i financijskog angažmana možete samostalno kompostirati u reciklažnom kutku u vrtu ili dvorištu ili u prikladnim spremnicima/komposterima. Dovoljno je pripremiti jedan (ograđeni) kutak svojeg dvorišta ili vrta ili nabaviti gotov komposter u za to namijenjenim trgovinama. Uz očitovanje za Model 2 (samostalno kompostiranje) i dostavu dokaza o kompostiranju (sliku svog kompostišta) ostvarujete pravo na umanjenje minimalne cijene javne usluge u iznosu od 1,00 EUR (+PDV). Osim što će Vaši računi biti manji, sami ćete napraviti svoj kompost.

KOMPOSTIRANJE je najstarija metoda recikliranja otpada. Kompostiranje je proces razgradnje organskih tvari pod utjecajem mikroorganizama u aerobnim uvjetima pri čemu nastaje KOMPOST kao konačan produkt.

FAZE KOMPOSTIRANJA:

1. Faza razgradnje

Glavnu ulogu imaju mikroorganizmi (bakterije i dr.). Oni prvi napadaju kompostnu masu i razgrađuju je. Pritom se oslobađa velika količina topline koja uništava sjemenje korova i uzročnike bolesti

2. Faza pretvorbe

Temperatura se smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni, kvasci dr.

3. Faza izgradnje

Pojavljuju se prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koje miješaju i usitnjavaju materijal te koji probavom stvaraju tzv. kompostne grudice

 

Mjesto za kompostiranje u vrtu mora biti zaštićeno od jakog vjetra i sunca. Kompostirati se može u hrpi ograđenoj drvom ili ciglom ili u specijalnim spremnicima.

Što kompostirati?

DA!

Biootpad bogat UGLJIKOM: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drva,…

Biootpad bogat DUŠIKOM: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma (usitnjena), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,…

NE!

Osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače glodavce), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, izmet, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača,….

Kako kompostirati?

1. Usitniti

Usitniti organski otpad kako bi se lakše razgradio

2. Pomiješati

U približno jednakom omjeru pomiješati organski otpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i organski otpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost)

3. Pripremiti i zaštititi hrpu

Materijal staviti na hrpu (na dno je poželjno staviti sloj granja radi prozračnosti) i zaštititi ju od prejakog sunca i oborina. To ćemo učiniti tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute ili kartonom. Ne pokrivati plastičnim vrećama

4. Prozračivati

Hrpu povremeno (bar jednom mjesečno) preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje, jer zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprečava pojavu neugodnih mirisa.

5. Provjeriti vlažnost

Provjeriti vlažnost komposta – iz dubine hrpe uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutnoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudu, vlažnost je primjerena. Možda će u ljetnim mjesecima kompost trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage

6. Umješati u zemlju

Nakon 9-12 mjeseci, kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi  specifičan miris “šumske zemlje” umiješajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja.

Savjeti, problemi i rješenja!

SAVJETI:

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu, jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa.

Kompostište ne smještamo na kamenu, betonu ili neku drugu nepropusnu podlogu.

Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu.

Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Pokošenu travu prethodno ostavimo da se prosuši.

Organski otpad usitnimo i mješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti proces razgradnje kompostnog materijala.

PROBLEMI I RJEŠENJA:

MOJA KOMPOSTNA HRPA SMRDI!

Nedostaje kisika ili ima previše dušika. Preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr. grančice, suho lišće)

MOJ OTPAD SE NE RAZGRAĐUJE / NIŠTA SE NE DOGAĐA!

Strpljenja molim! Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike godina dana. Za hladnog vremena živi organizmi (bakterije) su manje aktivni.

HRPA JE PRESUHA!

Pošpricajte hrpu vodom no, pazite da ne pretjerate. Prevelike količine vode zatvorit će zračne prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, čime ćete zatvoriti proces kompostiranja.

HRPA JE PREVLAŽNA!

Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji će upiti suvišnu vlagu (npr. piljevina, suho lišće)

MOJA HRPA PRIVLAČI KUKCE!

Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju. No, ukoliko se pojačano skupljaju muhe, možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati! Također, preporučljivo je otpatke povrća i voća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.

Skip to content